|
Kornatski arhipelag raskošan je i jedinstven u svojoj ljepoti. To je otočje na kojem se doživljavaju veličina i iskonska snaga prirode. Nigdje nema toliko hridi, rtova, otoka i otočića, uvala, zatona kao u Kornatima. Kornati su uvijek isti, a tako različiti u dnevnim i godišnjim mjenama.
Kornatsko se otočje proteže usporedo s kopnenom obalom. Arhipelag se prostire na oko 300 km2 i ima 148 otoka površine 62 km2.
Nacionalni park Kornati od 1980. g. štiti i čuva, od čovjeka - za čovječanstvo, najljepši dio hrvatskog dijela Jadranskoga mora. Otoci i more zaštićeni su kao i sav morski i kopneni biljni i životinjski svijet.
Na Kornatima nema izvora vode, a otoci su uglavnom goli s rijetkom travom. NP Kornati poznato je izletničko odredište na Jadranu koje privlači ljubitelje mora i prirode, nautičare i sportske ribolovce.
Na području Nacionalnog parka Kornati postoji osam uređenih i označenih planinarskih staza koje vode do vidikovaca s kojih je moguće vidjeti Kornate u cjelosti ili neke od njihovih najljepših dijelova. Te staze označene su i osmišljene pod zajedničkim imenom - Planinarski put "Kornati".
Kornati su nekoć bili pokriveni šumom zimzelenog mediteranskog hrasta crnike ili česmine. Šume su palili gusari, stočari i ribari, ali pretežno su otoci oduvijek bili goli. Kornati su dobili ime po najvećem otoku Kornatu. Naseljeni su već u prapovijesti.
Kornati su dramatični za jesenskih i zimskih naleta južnog vjetra, kad oblaci najavljuju olujnu kišu i arhipelag postaje opasno taman. No, u proljeće i ljeti modrina mora i neba i bjelina otoka glavni su ugođaj na Kornatima tom biseru Jadrana. |